Projekti MKVC

Blagopokojni papa Ivan Pavao II., vidjevši velika stradanja 20 st. i neizvjesnost koju donosi 21 st. odnosno treće tisućljeće pozvao je narode da sakupe dobro iz povijesti naroda i prenese u treće tisućljeće.

Kroz našu povijest postojale su velike bitke, u toku i poslije bitki su bila velika stradanja. Tu mislimo na vrijeme Mongola, Avara, Turaka i drugih porobljivača. Iza nekih su ostali zapisani tragovi, a mnoge je progutalo vrijeme zaborava. O tim zapisanima sve do uspostave države Hrvatske nije se mnogo spominjalo, a vidljiva obilježja nisu ni postavljana. Jedna od bitki koja je obilježila stradalničku našu povijest jest Krbavska bitka (1493.). Narodi Europske unije su na svojim stratištima podigli hamove zahvala, spomenike, ploče kojima su istakli žrtvu i ljubav svojih predaka, na Krbavi do stvaranja Domovine nije postojala ni obična pločica na kojoj bi pisalo: "Na ovom polju 1493. stradao je cvijet hrvatskog plemstva i mnoštvo vitezova“. Ne samo na Krbavi, nego i mnoštvu starih hrvatskih gradova, jama i vrtača iz kojih kosti traže istinu, jer su je ljudi prešutjeli. Ti zločini nad Hrvatima, ne samo da nisu bili kažnjavani, nego i dan danas su nagrađeni (kako prije tako i danas u RH). Na našoj je generaciji da ispravi tu nepravdu i obilježi žrtvovanu ljubav i ostavi za buduća pokoljenja.

Blagopokojni mons. dr. sc. Mile Bogović, biskup Gospićko-senjske biskupije, prepoznao je Papin poziv kao nadahnuće za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika (CHM). Na 510. obljetnicu Krbavske bitke, godine 2003. predložio je tu ideju Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. A potom je ona podržana i od biskupa i Hrvatskog sabora.
Papa Ivan Pavao II. blagoslovio je kamen temeljac za izgradnju CHM na Udbini tijekom svog posjeta Rijeci 7. lipnja 2003. Kamen temeljac položen je 9. rujna 2005, a gradnja je započela iste godine sredstvima hrvatskih vjernika iz cijelog svijeta i trajala je pet godina.
Crkva hrvatskih mučenika osmišljena je kao hrvatsko nacionalno svetište, odnosno mjesto sjećanja na sve hrvatske žrtve i stradanja. Od najranijih dana do sve do ostvarenja hrvatske države i slobode. Građena je po uzoru na starohrvatsku crkvu u Ninu, s posebnim naglaskom na ideju mučeništva (Sv. Križ), braniteljsku sudbinu hrvatskog naroda (predziđe kršćanstva - obrambeni zid), osebujnost glagoljske kulture (glagoljsko slovo A na preslici) i vjernost krsnim obećanjima (Višeslavova krstionica u sredini crkve, ispod kupole). 

U kompleksu Crkve hrvatskih mučenika nalazi se i dnevna kapele Blažene Djevice Marije (BDM) kraljice mučenika, Muzej, Knjižnica, Kripta, Križni put na otvorenom, Park hrvatskih mučenika i Zid sjećanja.

Park hrvatskih mučenika na Udbini vanjski je prostor koji se još uređuje, a posvećen je kao i sve unutar kompleksa Crkve hrvatskih mučenika sjećanju na sve one koji su svoje živote utkali u zaštitu vjere i domovine. Park koji čine križ i spomen-kameni bit će također prostor za molitvu, kontemplaciju i duhovnu obnovu, ali će imati i edukativnu funkciju (informacijske ploče koje objašnjavaju povijest hrvatskih mučenika). Posjetitelji će moći uživati u miru i tišini, a dodatno ovo je i jako prikladan vanjski prostor za duhovne ceremonije, molitve na otvorenome i obrazovne aktivnosti.
Zid sjećanja u Parku hrvatskih mučenika na Udbini (također nije dovršen) posvećen je svim hrvatskim mučenicima koji su dali život za vjeru, domovinu i slobodu. Nosi imena brojnih zaslužnika hrvatske povijesti i simbolizira trajno sjećanje i iskaz pijeteta prema njihovoj žrtvi. Ovaj iznimno važan podsjetnik na sve zaslužnike i mučenike dio je i hrvatske kulturne i vjerske baštine, ali i mjesto molitve, kontemplacije i prisjećanja.

Zid sjećanaj biti će izgrađen od spomen-kamenja (dimenzije su 30 x 20 centimetara i debljine 15 centimetara). Natpis na spomen-kamenju treba sadržavati naziv stratišta, pogibije ili masovne grobnice, potom godinu kad se stradanje dogodilo i naziv mjesta blizu kojeg se stratište nalazi. Ovisno o veličini natpisa i broju slova, veličina slova trebala bi biti od 3 - 5 centimetara. Uz spomen-kamen svako treba predati i pisani dokument, ispravu koja opisuje stradanje na tom mjestu. Poželjno bi bilo da to svjedočanstvo opišu i potpišu svjedoci tragičnih događanja ili oni koji su sačuvali vjerodostojnu uspomenu na te događaje.

---

Dan hrvatskih mučenika obilježava se drugi vikend u rujnu mjesecu. Prema odluci Hrvatske biskupske konferencije na taj dan Hrvatska odaje počast svojim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest stradali za svoj narod, vjeru i domovinu. Organizator centralne svečanosti na Udbini je Gospićko-senjska biskupija.

MKVC se od početka izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini (2007.), na poziv gospićko-senjskog biskupa msgr. Mile Bogovića i fra Nediljka Knezovića, uključio u izgradnju Zida sjećanja koji se nalazi u Parku hrvatskih mučenika pokraj Crkve hrvatskih mučenika. U mjestima masovnih i individualnih hrvatskih grobišta izrađuje se spomen-kamenje koje će, kao dio Zida sjećanja, vječno svjedočiti o svim stratištima hrvatskog naroda.
Članovi MKVC izrađuju, nose na blagoslov i donose spomen-kamenje, iz Hrvatskoj i okolnih zemljama, pri tome uključujemo razne predstavnike društvene zajednice (moto klubove, braniteljske i civilne udruge, lokalnu zajednicu te pojedince) te ga na Dan hrvatskih mučenika, u svečanoj povorci pred svetu misu, donose na oltar, a kasnije se ugrađuju u Zid sjećanja u Parku hrvatskih mučenika. Do sada je prikupljeno 447 spomen-kamenja.

udjelujući u obilježavanju Dana hrvatskih mučenika i okupljajući na Udbini bikere iz Hrvatske i BiH, MKVC, kao braniteljska udruga, provodi svoju misiju očuvanja sjećanja na sve žrtve hrvatskog naroda ugrađene u njenu državotvornost i samostalno i poticanja mlađih generacija da slijede naš primjer i poštuju trajne vrijednosti ljubavi prema svom narodu i domovini.

Cilj moto maratona „Jaši do zida“ je okupiti veterane bikera i bikere kako bi obilježili Dan hrvatskih mučenika, očuvali povijesnu svijest, podigli svijest o važnim povijesnim događajima, promicali prijateljstvo i solidarnost, te motivirali buduće generacije da cijene i čuvaju povijesnu baštinu.

 

Preciznije obrazloženje ciljeva moto maratona „Jaši do zida“ uključuje:
- Očuvanje povijesne svijesti: Maraton pomaže u očuvanju sjećanja na žrtve hrvatskih mučenika, osiguravajući da njihove priče i doprinosi ne budu zaboravljeni.
- Podizanje svijesti: Maraton služi kao sredstvo za podizanje svijesti o važnosti povijesnih događaja i ljudi koji su oblikovali hrvatski identitet i slobodu.
- Promocija prijateljstva i solidarnosti: Okupljanje bikera iz različitih dijelova Hrvatske i šire promiče duh zajedništva i solidarnosti među sudionicima, ističući zajedničke vrijednosti i ciljeve.
- Obilježavanje Dana hrvatskih mučenika: Specifično obilježavanje Dana hrvatskih mučenika povezuje sudionike s povijesnim i kulturnim nasljeđem Hrvatske, omogućavajući im da aktivno sudjeluju u važnom nacionalnom događaju.
- Motivacija i inspiracija: Sudjelovanje u maratonu može poslužiti kao motivacija za buduće generacije da cijene i čuvaju povijesnu baštinu, te da budu inspirirani hrabrošću i žrtvom prethodnih generacija.

Ovim ciljevima, moto maraton „Jaši do zida“ doprinosi očuvanju kulturne i povijesne baštine, promiče patriotizam i povezanost među učesnicima, te osigurava da se žrtve hrvatskih mučenika nikada ne zaborave.

---

 

 

 

Ideja o moto maratonu "Cesta sjećanja" ("Memory route") Zagreb - Bleiburg povodom obilježavanje bleiburške tragedije i Križnog puta u Bleiburgu, nastala je po povratku u jednom restoranu u Krapini 04.09.2007. godine sa preuzimanja spomen kamenja sa šest velikih lokacija hrvatskih stratišta nakon završetka Drugog svjetskog rata: Bleiburško polje u Austriji, Tezno polje kod Maribora, Kočevskog roga kod Kočevja i Crngroba kod Škofja Loke u Sloveniji, te Maceljske gore kod Krapine i Jazovke kod Sošica u Žumberku u Maceljskoj crkvi Muke Isusove za Zid sjećanja u kompleksu Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Moto maraton "Cesta sjećanja" ("Memory route") Zagreb - Bleiburg predložio je Ratko Dragović - Klek tajniku - glasnogovorniku Počasnog bleiburškog voda Boži Vukušiću. Gos. Vukušić nas je ubrzo nakon konzultacije sa vodstvom Počasnog bleiburškog voda obavijestio da se može krenuti u organizaciju moto maratona "Cesta sjećanja" ("Memory route") Zagreb - Bleiburg.

Moto maraton "Cesta sjećanja" Zagreb - Bleiburg odaje počast žrtvama bleiburške tragedije, križnog puta i Domovinskog rata, podiže svijest o povijesnim događajima te jača zajedništvo i solidarnost među sudionicima i širom zajednicom.

 

Evo detaljnijeg obrazloženja tih ciljeva:
- Očuvanje Spomena na Bleiburške žrtve i žrtve Križnog Puta: Ovo se odnosi na događaje nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada su mnogi hrvatski vojnici i civili bili predani jugoslavenskim partizanima u Bleiburgu, što je dovelo do masovnih pogubljenja i zločina. Nakon Bleiburga, mnogi su preživjeli vojnici i civili prisiljeni na duge marševe, poznate kao križni put, tijekom kojih su mnogi umrli od gladi, bolesti i iscrpljenosti. Maraton pomaže u očuvanju sjećanja na ove tragične događaje i njihove žrtve, osiguravajući da se ne zaborave stradanja kroz koja su prošli.
- Odavanje počasti hrvatskim žrtvama u borbi za slobodu i nezavisnost: Maraton također uključuje odavanje počasti svim žrtvama Domovinskog rata, sukoba u kojem je Hrvatska stekla nezavisnost početkom 1990-ih godina. Sudionici maratona izražavaju svoje poštovanje i zahvalnost onima koji su položili svoje živote za slobodu i neovisnost Hrvatske.
- Podizanje svijesti o povijesnim događajima: Kroz ovaj događaj se podiže svijest među sudionicima i širom javnosti o povijesnim događajima i njihovom značaju za hrvatski identitet i povijest. Maraton služi kao platforma za edukaciju i očuvanje kolektivnog sjećanja na važne povijesne trenutke.
- Jačanje zajedništva i solidarnosti: Okupljanje veterana, mladih bikera i drugih sudionika promiče međugeneracijsko razumijevanje i zajedništvo. Sudionici pokazuju solidarnost i zajedničku želju za očuvanjem sjećanja na važne povijesne događaje.

 

Kroz sve ove ciljeve, moto maraton "Cesta sjećanja" Zagreb - Bleiburg ne samo da odaje počast prošlim žrtvama, nego također služi kao sredstvo za očuvanje povijesne svijesti i promicanje zajedništva i solidarnosti među sudionicima i širom zajednicom. 

---

 

Vrijeme:

Najbliža subota, 15. dana u mjesecu svibnaj

---

Mjesto:

• Bleiburg

---

 

 

Dana 11.05.2006. godine na inicijativu g. Mire Lace i g. Miodraga Deme održan je pod tada još neformalnim nazivom Forum udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba koji je okupio pedesetak braniteljskih udruga iz grada Zagreba, a između ostalog razgovaralo se o ustrojavanju Foruma, Koordinacije ili Zbora braniteljskih udruga iz Domovinskog rata grada Zagreba i o Danu branitelja Grada Zagreba.
Dana 16.10.2006. godine izabrali smo gđu. Stellu Korenjak za predsjednicu Foruma udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba.
Dana 18.12.2006. godine na sjednici na kojoj je prisustvovalo 28 braniteljskih udruga iz Domovinskog rata grada Zagreba došlo je do promjene riječi Forum u Zbor, tako da je od tada započeo sa radom Zbor braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba (ZBUDRGZ). Želim naglasiti da je na toj sjednici donesena odluka da se 30. svibnja proglasi Danom branitelja Grada Zagreba.
Naš prijedlog se temeljio na tome što se 30. svibnja obilježava i Dan Hrvatskog sabora, najvišeg predstavničkog tijela hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske. Taj dan je simbol hrabrih hrvatskih branitelja, koji su sebe nesebično i odvažno podarili Hrvatskoj i na taj način dali presudni doprinos ostvarenju stoljetne težnje hrvatskog naroda za vlastitom državom. Zahvalnicom Hrvatskog sabora hrvatskim braniteljima ostavljeno je u zavjet budućim sazivima Sabora i svim nositeljima izvršne vlasti da u svom djelovanju vode neprekidnu i svaku potrebitu brigu o svim žrtvama Domovinskog rata, poglavito o invalidima, obiteljima i djeci poginulih branitelja. Stoga je primjereno da se 30. svibanj utvrdi kao Dan branitelja Grada Zagreba kao trajno sjećanje i simbol žrtve i pobjede hrvatskih branitelja.
Dana 10.01.2007. godine, kao predsjednik udruge Domovinski rat On Line, izabran sam za predsjednika Zbora braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba.
Dana 15.03.2007. godine u to vrijeme ZBUDRGZ nije bio prava osoba, tako da smo ovlastili Zajednicu udruga hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata Grada Zagreba, čiji je tada bio predsjednik g. Ivan Pandža, da priopći Poglavarstvu Grada Zagreba odnosno Gradskoj skupštini naš prijedlog o Danu branitelja Grada Zagreba kao spomendanu na hrvatske branitelje grada Zagreba i Domovinski rat, a koji je podržao i Odjel za branitelje Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje. I tako su 15.03.2007. godine zastupnici Skupštine Grada Zagreba pod predsjedanjem predsjednice Gradske skupštine gđe. Tatjane Holjevac izglasovali Dan branitelja Grada Zagreba 30. svibnja. (Tko je glasovao za ovaj prijedlog posebna je tema, ali ako bi o tome pričali mnogi bi se morali posramiti zbog svojih tadašnjih stavova).

 

Ideja o moto defileu „Jaši za braću“ (Ride for the Brothers") nastala je u travnju 2007. godine u jednom braniteljskom moto klubu.

Ideju moto defilea „Jaši za braću“ (Ride for the Brothers") predložio je Ratko Dragović - Klek.

Budući da je on bio član moto udruge koja nije bila spremna odraditi ovu zadaću s projektom se nije krenulo te godine već slijedeće godine kada je bio ustrojen MK Veterani. 

Moto defile povodom Dana branitelja Grada Zagreba ima za cilj podsjetiti i iskazati zahvalnost svim mladićima i djevojkama koji su iz Zagreba odlazili na ratišta diljem Hrvatske, obilježiti njihov veličanstveni povratak nakon operacije "Oluja" 1995. godine, te promicati domoljublje, zajedništvo i edukaciju o važnosti Domovinskog rata kroz ceremonijalne i komemorativne aktivnosti. 

Evo preciznijeg obrazloženja ciljeva ovog događaja:

- Podsjećanje na branitelje iz Zagreba: Cilj je podsjetiti na brojne mladiće i djevojke koji su iz Zagreba odlazili u borbu za slobodu Hrvatske. Mnogi od njih bili su vrlo mladi, neki tek punoljetni, a pokazali su izuzetnu hrabrost i domoljublje. Moto defile služi kao simbolička gesta kojom se prisjećamo njihovog odlaska na ratišta i žrtava koje su podnijeli.
- Iskazivanje zahvalnosti: Defile je način da se iskaže zahvalnost svim braniteljima za njihovu hrabrost, požrtvovnost i doprinos u obrani i oslobođenju Hrvatske. Također, zahvalnost se odaje i obiteljima branitelja koje su podnijele velike žrtve tijekom rata.
- Obilježavanje pobjedničkog povratka: Vojno-redarstvena operacija "Oluja" bila je ključna za završetak rata i oslobođenje okupiranih područja Hrvatske. Moto defile podsjeća na ovaj važan događaj i pobjednički povratak vojske. Povratak vojske na Trg bana Josipa Jelačića simbolizirao je kraj rata i početak novog razdoblja mira i slobode. Moto defile obnavlja sjećanje na ovaj povijesni trenutak.
- Promicanje domoljublja i zajedništva: Kroz defile se promiču vrijednosti domoljublja, zajedništva i solidarnosti koje su bile ključne tijekom Domovinskog rata. Okupljanje različitih generacija, uključujući mlade motoriste i veterane, jača međugeneracijsko razumijevanje i poštovanje prema povijesnim događajima.
- Edukacija i sjećanje: Moto defile pomaže u podizanju svijesti među mladima i širom zajednicom o važnosti Domovinskog rata i ulozi branitelja. Defile služi kao živa lekcija povijesti, održavajući sjećanje na ključne događaje i heroje koji su oblikovali modernu Hrvatsku.
- Ceremonijalni i komemorativni aspekti: Tijekom defilea često se održavaju ceremonije i govori koji dodatno naglašavaju važnost sjećanja i zahvalnosti. Prolazak kroz ključne dijelove Zagreba podsjeća na rutu kojom su se branitelji vraćali, simbolizirajući njihovu hrabrost i pobjedu.

 

Kroz sve ove aspekte, moto defile povodom Dana branitelja Grada Zagreba igra ključnu ulogu u očuvanju sjećanja na branitelje, promicanju domoljublja i zahvalnosti, te edukaciji budućih generacija o važnim povijesnim događajima.