Na ovaj važan događaj pristigli su članovi MKVC-a iz raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te europskih zemalja, pokazujući tako snažnu povezanost i zajedništvo koje klub njeguje od svog osnutka. Iako je obilježavanje bilo skromno, dostojanstveno smo se prisjetili svih proteklih godina i izazova s kojima su se suočavali. Prisjećanje na povijest kluba poslužilo je i kao prilika da se članovi osvrnu na sve uspjehe, projekte i zajednička putovanja koja su obilježila rad MKVC-a.
Jedna od posebnosti ovogodišnjeg okupljanja bila je i činjenica da su članovi po prvi puta koristili novouređene prostorije DVD-a Udbina. Ove prostorije, koje su bile iznimno važan faktor u organizaciji i provedbi okupljanja, omogućile su članovima da borave u ugodnim i toplim uvjetima, što je posebno važno s obzirom na to da okupljanja često uključuju dulje boravke na otvorenom. Prostorije su bile ključne za okupljanje svih sudionika, osiguravajući suho i toplo sklonište te priliku za ugodno druženje.
Dani provedeni na Udbini, uz prisjećanje na Dan hrvatskih mučenika i Dan ustrojavanja MKVC-a, dodatno su osnažili duh zajedništva među članovima te su poslužili kao prilika za planiranje budućih aktivnosti kluba. Okupljanje na mjestu koje nosi toliko simbolike za hrvatsku povijest i nacionalni identitet dodatno je naglasilo važnost njihova djelovanja te vjernost kluba svojim načelima: obitelji, poslu, domoljublju i vjeri te lojalnosti.
Ove godine izradili smo slijedeće spomen kamenje:
- KOSTRIĆI - 1991. - MAJUR
- PLAVIĆEVAC - 1991. - DONJI KUKURUZARI
- OŠTRI VRŠAK - 1991. - PLITVIČKA JEZERA
- ŠUMA JELAŠ - 1991. - TOMPOJEVCI
- BILJE - 1991. - BILJE
- SONKOVIĆ - 1992.-1993. - SKRADIN
- KRKOVIĆ - 1991. - SKRADIN
- BADANJ - 1991. - DRNIŠ
- BUHINE KUĆE - 09.01.1994. - VITEZ
- FRA NIKICA MILIČEVIĆ - FRA LEON MIGIĆ - 13.11.1993. - FRANJEVAČKI SAMOSTAN FOJNICA
Također ostali sudionici donijeli su spomen kamenje:
- MATE MLIKOTIĆ BEĆO - MOSOR - 22.09.1942.
- ANKA MLIKOTIĆ - MOSOR - 23.4.1944.
- LOGOR VELIKA PISANICA - 1945
- MARINA BANIĆ (R.KRANJČEVIĆ) - 24. KOLOVOZA 1991. - OTOČAC
- PAKOVO SELO - 1947
- DONJE SELO - 18.04.1993. - (H.R.H.B.) KONJIC
- SLAVONSKI BROD - 20.02.1935. - GORNJA VRBA
U svojoj homiliji biskup Štironja prisjetio se prvog gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića, koji je udbinsku crkvu nazvao „bijelom golubicom“ i „trajnom propovjedaonicom o smislu i ulozi patnje“. Naglasio je kako se ovim misnim slavljem zahvaljuje i odaje počast svima koji su položili svoje živote za slobodu, Domovinu i bolje sutra. Također, izrazio je želju da s tog mjesta odjeknu poruku mira: „Oprosti, Bože, svima onima koji umjesto mira siju nemir, umjesto ljubavi šire mržnju, umjesto oproštenja raspiruju osvetu. Isuse, jedini Otkupitelju čovječanstva, smiluj se svima nama i cijelom svijetu.
Mons. Štironja je u svojoj propovijedi istaknuo i izazove današnjeg vremena, spominjući apsurdne ideje, sumnjive ideologije te nelogične zakone. Upozorio je na opasnost da sloboda preraste u anarhiju, a upravljanje u bezvlašće, napominjući da društvena scena može postati borbena arena. Posebno je istaknut primjer otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, gdje se dogodilo izrugivanje presvete Euharistije, što je, kako je istaknuto, zgrozilo svaki zdrav razum.
Udbina, smještena u srcu Like, nosi veliki simbolički značaj u hrvatskoj povijesti. To je mjesto gdje se okuplja cijela Hrvatska kako bi se prisjetila onih koji su kroz stoljeća podnijeli žrtvu za slobodu i nezavisnost domovine. Crkva hrvatskih mučenika na Udbini, kao centralno mjesto ovih događanja, simbolizira svjetionik nade, spomena i duhovnog zajedništva.
Za članove MKVC-a, Dan hrvatskih mučenika predstavlja poseban trenutak u kojem, kroz svoje okupljanje, slave žrtvu svih onih koji su položili svoje živote za Hrvatsku. Slogan „Zahvalni hrvatskim mučenicima“ podsjeća sve sudionike i članove na važnost sjećanja na prošlost, očuvanja povijesnih vrijednosti, te osiguravanje da se heroji nikada ne zaborave.
Na ovaj dan, članovi MKVC-a dolaze s dubokom sviješću o povijesnim događanjima koja su oblikovala hrvatski narod. Okupljanje je trenutak u kojem se ponovno potvrđuje zavjet: graditi i čuvati povijest, osigurati da se žrtve i heroji Domovinskog rata, ali i svih prošlih borbi za slobodu, nikada ne zaborave. To je prilika da se ponizno prisjete onih koji su dali svoje živote, te da se s ponosom potvrdi njihova važnost za buduće generacije.
Poruka o ponosu i poniznosti koju šalje ovaj događaj ključna je. Članovi MKVC-a sudjeluju s ponosom, svjesni svoje uloge u promicanju povijesnih vrijednosti i očuvanju uspomene na heroje. Međutim, s druge strane, pristupaju s poniznošću, svjesni žrtava koje su podnesene kako bi Hrvatska danas bila slobodna. Takav balans između ponosa i poniznosti utemeljen je na dubokoj svjesnosti o značaju prošlih događaja i spremnosti da se čuva i prenosi ta svijest.
Na Udbini, MKVC članovi se okupljaju ne samo kao pojedinci, već kao zajednica koja dijeli iste vrijednosti i ideale. Svaki član svjestan je odgovornosti koju nosi prema povijesti, ali i prema budućim generacijama. Ovim zavjetom članovi MKVC-a potvrđuju svoju obvezu da će nastaviti graditi, čuvati i prenositi vrijednosti na kojima počiva hrvatska državnost i sloboda.
Stoga, Dan hrvatskih mučenika na Udbini nije samo još jedan datum u kalendaru; to je trenutak kada se povijest i sadašnjost susreću, kada se kroz simboličke geste, kao što su okupljanja i moto maratoni, izražava najdublja zahvalnost onima koji su Hrvatsku učinili slobodnom i neovisnom.
Kako je navedeno iz knjige koje će MKVC uskoro izdati „Spomen kamenje (2007. - 2024.)“:
„Kako godinama prikupljamo spomen kamenje iz jama i škripa kamena iz blata i šikara te donosimo pred oltar, mi kao članovi MKVC teško proživljavamo sjećanja na sve te strašne žrtve koje su doživjeli hrvatski mučenici. Vadimo žrtve na svjetlost sunca i prinosimo njihovu žrtvu Bogu, žrtvu koju su oni podnijeli za hrvatski narod. Ne možemo drugo nego moliti se Bogu za oprost svim počiniteljima tih teških zločina.
Svi navedeni doprinosi i podrške omogućili su da obilježavanje Dana hrvatskih mučenika bude dostojanstveno i uspješno, te smo zahvalni na svakoj pomoći koja nam je pružena.
Fotografije se nalaze u Fotogaleriji.
Moto maraton Jaši do zida '24. - Najava
Dan hrvatskih mučenika, obilježavan druge subote u rujnu, postao je simbol poštovanja i sjećanja na sve one koji su žrtvovali svoje živote za hrvatski narod, vjeru i domovinu. Prema odluci Hrvatske biskupske konferencije, ovo je vrijeme posvećeno odavanju počasti mučenicima, braniteljima, stradalnicima i svim žrtvama koje su, na različite načine, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest, stradale za svoj narod.
Središnja svečanost na Udbini, koju organizira Gospićko-senjska biskupija, posebno je važna u obilježavanju ovog dana. MKVC aktivno sudjeluje u ovom događaju od samih početaka izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini 2007. godine. Pozvani od strane gospićko-senjskog biskupa msgr. Mile Bogovića i fra Nediljka Knezovića, članovi MKVC posvećeni su izgradnji Zida sjećanja u Spomen parku pokraj crkve.
Zid sjećanja postaje spomenik posvećen masovnim i individualnim hrvatskim grobištima, a članovi MKVC su predani u prikupljanju spomen kamenja širom Hrvatske i okolnih zemalja. Svake godine, na Dan hrvatskih mučenika, u svečanoj povorci pred svetu misu, prikupljeno spomen kamenje donose na oltar kao znak sjećanja na sve stradalnike.
Kroz sudjelovanje u obilježavanju Dana hrvatskih mučenika i okupljanje bajkera iz Hrvatske i BiH, MKVC, kao braniteljska udruga, ispunjava svoju misiju očuvanja sjećanja na sve žrtve hrvatskog naroda. Njihova prisutnost naglašava važnost poštovanja trajnih vrijednosti ljubavi prema domovini te potiče mlađe generacije da cijene i slijede primjer hrabrosti i odanosti prema vlastitom narodu i domovini.
Cilj:
Vrijeme:
- 18:00 - Okupljanje članova MKVC na Udbini, smještaj samoinicijativno rješavati
- 10:00 - Okupljanje članova MKVC i prijatelja ispred crkve na Udbini
- 10:30 - Euharistijsko slavlje
- 12:00 - Dodjela medaljona sv. Benedikta (članovima MKVC)
- 12:30 - Ručak za članove MKVC (kotizacija po članu MKVC)
- nastavak druženja povodom 17. godina djelovanja MKVC
Mjesto:
- Članovi MKVC po podružnicama dolaze prema planu Podružnice na Udbinu.
Izrada spomen kamenja:
Spomen kamen se prikuplja sa stratišta (30x20x20 cm), a izrađuju ih župni uredi ili udruge ili pak građani. Na spomen kamenu je ispisan naziv stratišta i godina (prvi red), a u drugom redu godina, a u trećem redu, naziv obližnje općine /grada. Preporučljivo je uz spomen kamen predati popratno pismo u kojem opisuju sam događaj stradanja i navode objavljenu literaturu, koja će se naknadno pribaviti za Biblioteku hrvatskih mučenika. Prikupljanje spomen kamenja obavlja se u organizaciji Moto kluba Veterani - Croatia. Članovi Moto kluba Veterani - Croatia stupaju u kontakt s braniteljima ili predstavnicima lokalnih moto klubova, koji preuzimaju kamen i donose ga na Udbinu na Dan hrvatskih mučenika.
Kontakt:
4. Podružnica - Južna Hrvatska (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija) - Mario Galov, predsjednik, mob: 0989802024, e-mail:
5. Podružnica - Istočna Hrvatska (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija) - Mirko Đurđević - Miki, predsjednik, mob: 098530512, e-mail:
7. Podružnica - Posavina (Posavski kannton u BiH) - Predrag Mišković - Fred, predsjednik, mob: 0038763911804, e-mail:
Ideja: Blagopokojni papa Ivan Pavao II., vidjevši velika stradanja 20 st. i neizvjesnost koju donosi 21 st. odnosno treće tisućljeće, pozvao je narode da skupe dobro iz povijesti naroda i prenesu ga u treće tisućljeće.
Kroz našu povijest postojale su velike bitke, tijekom i poslije bitki događala su se velika stradanja. Tu mislimo na vrijeme Mongola, Avara, Turaka i drugih porobljivača. Iza nekih su ostali pisani tragovi, a mnoge je progutalo vrijeme zaborava. O tim pisanima sve do uspostave države Hrvatske nije se mnogo govorilo, a vidljiva obilježja nisu ni postavljana. Jedna od bitki koja je obilježila stradalničku našu povijest jest Krbavska bitka (1493.). Narodi Europske unije su na svojim stratištima podigli hamove zahvala, spomenike, ploče kojima su istakli žrtvu i ljubav svojih predaka, na Krbavi do stvaranja Domovine nije postojala ni obična pločica na kojoj bi pisalo: "Na ovom polju 1493. stradao je cvijet hrvatskog plemstva i mnoštvo vitezova“. Ne samo na Krbavi, nego i u mnogim starim hrvatskim gradovima, jamama i vrtačama iz kojih kosti traže istinu jer su je ljudi prešutjeli. Ti zločini nad Hrvatima ne samo da nisu bili kažnjavani, nego su i dan danas nagrađivani (kako prije tako i danas u RH). Na našoj je generaciji da ispravi tu nepravdu i obilježi žrtvovanu ljubav te je ostavi za buduća pokoljenja.
Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjske biskupije, u tom Papinom pozivu prepoznao je gradnju Crkve hrvatskih mučenika (CHM). Osmislio je tu ideju i 2003., na 510. obljetnicu Krbavske bitke, predložio je HBK, a naši su biskupi to podržali. To je učinio i prema Hrvatskom saboru i dobio podršku. Osim tih najvećih duhovnih i civilnih institucija u podršci su se pridružile i mnoge druge ugledne institucije (Matica Hrvatska, HAZU, Institut za povijest …).
Kamen temeljac za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini blagoslovio je Papa Ivan Pavao II. u Rijeci 2003. godine, da bi kamen temeljac bio položen na Udbini 09. rujna 2005. godine. Gradnja je počela 2005. godine sredstvima od vjerničkog hrvatskoga puka iz cijeloga svijeta.
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini želi biti oltar što se uzdiže nad „molitvenim prostorom“ Krbavskoga polja, mjesta na kojemu je 1493. u samo jednom danu izginulo deset tisuća branitelja, među njima i „cvijet hrvatskoga plemstva“. Ondje gdje su brojniji grobovi mučenika, prisutniji je dar uskrsnuća za vječnost. Crkva se gradi po uzoru na starohrvatsku crkvu u Ninu. Posebno se željelo istaknuti: ideju mučeništva (Sv. Križ), braniteljsku sudbinu našeg naroda (predziđe kršćanstva - obrambeni zid), osebujnost glagoljske kulture (glagoljsko slovo A na preslici), vjernost krsnim obećanjima (Višeslavova krstionica u sredini Crkve - ispod kupole).
U kompleksu CHM nalazi se: Muzej HM, Biblioteka HM, Kripta HM, Crkva HM, Put križa i Zid sjećanja na dobrotu i mučeništvo. Nakon CHM izgradit će se Križni put od grobišta iz Krbavske bitke do CHM u dužini oko 2 100 m, a poslije toga i Zid sjećanja na dobrotu i mučeništvo u kojem će biti oko 1 800 spomen kamenja s masovnih grobnica.
Msgr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjske biskupije, isto tako je inicirao izgradnju Zida sjećanja u sklopu CHM. Zadužio je udbinskog župnika fra Nediljka Knezovića da stupi u kontakt s braniteljima, a posebno s braniteljima - motoristima. Fra Nediljko Knezović u ožujku 2007. godine prvo je stupio u kontakt s umirovljenim pukovnikom Ratkom Dragovićem - Klekom i prezentirao mu ideju Zida sjećanja. Budući da je on bio član jedne moto udruge koja nije bila spremna odraditi ovu zadaću, krenulo se u ustrojavanje novog moto kluba pod nazivom MK Veterani. Dana 18.08.2007. godine na moto partiju Moto kluba Crazy Wolf-a u Gospiću Klek je pozvao fra Nediljka Knezovića kako bi prezentirao ideju Zida sjećanja budućem predsjedniku MK Veterani (MK Veterani se ustrojio nakon toga 13.09.2007.). Budući predsjednik MK Veterani je prihvatio ideju i tako se krenulo u prikupljanje spomen kamenja za Zid sjećanja.
2023.
2022.
2021.
2020.
2019.
2018.
2017.
2016.
2015.
2014.
2013.
2012.
2011.
2010.
2009.
2008.
2007.