logo portal banner

AKTIVNOSTI

Obljetnica stradanja i progona Hrvata Kotor Varoša `12.

2012 10 06 kotor varos

Kotor Varoš - Dvadeseta obljetnica srpske agresije na Hrvate i vjernike župa kotorvaroške doline obilježena je u Kotor Varošu, R BiH, u subotu 6. listopada 2012. misnim slavljem za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje Drugog svjetskog rata i poraća, njih 557, i Domovinskog rata, njih 170, te blagoslovom Gospina kipa i otvaranjem spomen-obilježja stradalnicima obaju ratova. Brojni Kotorvarošani, koji su 1992. godine bili skoro svi prognani, a njihove crkve, domovi i gospodarski objekti srušeni, zapaljeni i uništeni, nazočili su toj svečanosti. Obilježavanje je počelo križnim putem od Križa iz 1911. u selu Kotorišće, simbola i mjesta jednog od najvećih stratišta Hrvate na kraju 2. svjetskog rata kada ih je samo u jednoj noći ubijeno više od dvije stotine, do župne crkve u Kotor Varošu.
Nakon križnog puta koncelebrirano euharistijsko slavlje s dvanaest svećenika, uglavnom Kotorvarošana, predvodio je banjolučki biskup dr. Franjo Komarica. Biskup Komarica istaknuo je u propovijedi kako je neželjeni rat, kako Drugi svjetski tako i Domovinski, prouzročio izuzetno velike i nepopravljive gubitke za Banjolučku biskupiju i cijelu Katoličku Crkvu u BiH. Jedna od osobito važnih i svetih zadaća Crkve je molitveno sjećanje na pokojne, osobito na žrtve rata i nasilja. Blaženi papa Ivan Pavao II. dao je nama, članovima Katoličke Crkve, u zadatak da sačuvamo trajan spomen svojim mučenicima i svim nevinim žrtvama totalitarnih, duboko nehumanih ražima prošlog stoljeća. Biskup Komarica je napomenuo da nema gotovo ni jedne župe u njegovoj biskupiji u kojoj nije stradao određeni broj župljana, u nekim župama i više stotina. Među prvima po broju stradalih je kotorvaroška župa.
Na kraju misnog slavlja svi su se sudionici okupili ispred župne Crkve, kod spomen-obilježja na kojemu su ispisana imena svih 727 mučenika i žrtava i nad kojim raširenih ruku bdije Gospa Žalosna-Majka Kotorvarošanka, djelo akademskog kipara iz Zagreba Ante Jurkića, izliven u Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Prof. dr. Ivo Pranjković, predstavnik kotorvaroških Hrvata, izložio je letimičan pregled najvažnijih povijesnih zbivanja na kotorvaroškom području, a dijelom i u cijeloj Bosni i Hercegovini od 12. stoljeća do današnjih dana. Vlč. Anto Ivić, župnik župe Sopje kod Virovitice, pročitao je imena i prezimena 727 mučenika i žrtava kotorvaroških Hrvata. Nakon toga govorio je Zoran Piličić, ratni zapovjednik I. Bojne HVO Kotor Varoš i predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata Kotor Varoša, koji se u svome izlaganju osvrnuo na stradanja branitelja i Hrvata Kotor Varoša u Domovinskom ratu, pozivajući  na kažnjavanje onih koji su počinili zločin nad njima kao i potrebu izvlačenja pouke iz ovog stradanja kako se isto nikada više ne bi ponovilo.  Vijence u spomen na sve stradalnike položili su predstavnici veterana, obitelji stradalih te gostiju i uzvanika (udruga veterana „Zavjet“, udruge veterana iz Jajca, Generalni konzulat RH u Banja Luci, Predsjedništvo BiH, Grad Kutjevo, HDZ RH). Nakon polaganja vijenaca nazočnima se obratila Marina Pendeš, zamjenica ministra obrane BiH, a potom je govorio predsjednik organizacijskog odbora fra Stipo Karajica, koji je u some govoru podsjetio na svu patnju i kalvariju hrvatskog naroda Kotor Varoša te važnost sjećanja na tu tragediju i stradanja koje simbolizira podignuto spomen-obilježje.
Kip Gospe žalosne – Kotorvaroške žene otkrili su autor Anto Jurkić, Dunja Jevak, gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić i ing. arh. i akademik Marko Mušić iz Ljubljane, projektant spomen-obilježja. Gospin kip i cijelo spomen-obilježje blagoslovio je biskup dr. Franjo Komarica.
Nakon toga Kotorvarošani su se uputili prema Bašćinskoj spomen-špilji, prema mjestu svoga odlaska u progonstvo 17. listopada 1992.godine, ali i prema mjestu svoje nade u povratak.
Pri kraju spomen-dana u župi Sokoline, u kojoj više nitko ne živi, župnik fra Marko Bandalo molio je s tridesetak osoba za povratak izbjeglih i prognanih, napominjući kako je prije rata župa Kotor Varoš imala 5.600 vjernika, Skoline 1.800 i Vrbanjci 3.500. A sada u sve tri župe, nažalost, nema ni 250 vjernika

Zoran Piličić

World tražilica