Uloga hrvatske policije jedinstvena je u svijetu zbog značajnog doprinosa u stvaranju i obrani Republike Hrvatske, zbog svoje organiziranosti, zbog toga što je bila zakonom utemeljena hrvatska obrambena postrojba u obrani teritorijalnog integriteta i suvereniteta neovisne hrvatske države od nasrtaja pobunjenih Srba i tzv. JNA. Hrvatska je policija preteča i jezgra stvaranja hrvatskih Oružanih snaga.
Nakon demokratskih višestranačkih izbora 1990. godine i uspostave demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj dio stanovništva srpske nacionalnosti, potican idejom velikosrpske politike, kroz „balvan revoluciju“ započeo je rušenje demokratske vlasti s ciljem stvaranja tzv. „SAO Krajine“, koja bi činila sastavni dio tzv. „Velike Srbije“.
Redarstvena akcija „Plitvice“ izvedena na sam Uskrs 31. ožujka 1991. godine u potpunosti je uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red. Međutim, nažalost, u sukobu s paravojnim srpskim snagama tada je poginuo 22-godišnji mladić Josip Jović, dok je još devet pripadnika Specijalne policije ranjeno.
Članovi MKVC i ove su godine u društvu drugih udruga proizašlih iz Domovinskog rata sudjelovali u obilježavanju redarstvene akcije „Plitvice“ te odali počast Josipu Joviću, prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, odnosno prvoj žrtvi Domovinskog rata, svim suborcima iz akcije te zahvalili svim braniteljima i odali počast onima koji više nisu s nama, a pridonijeli su ostvarenju stoljetnog hrvatskog sna za vlastitom državom.
Nakon demokratskih višestranačkih izbora 1990. godine i uspostave demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj dio stanovništva srpske nacionalnosti, potican idejom velikosrpske politike, kroz „balvan revoluciju“ započeo je rušenje demokratske vlasti s ciljem stvaranja tzv. „SAO Krajine“, koja bi činila sastavni dio tzv. „Velike Srbije“.
Redarstvena akcija „Plitvice“ izvedena na sam Uskrs 31. ožujka 1991. godine u potpunosti je uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red. Međutim, nažalost, u sukobu s paravojnim srpskim snagama tada je poginuo 22-godišnji mladić Josip Jović, dok je još devet pripadnika Specijalne policije ranjeno.
Članovi MKVC i ove su godine u društvu drugih udruga proizašlih iz Domovinskog rata sudjelovali u obilježavanju redarstvene akcije „Plitvice“ te odali počast Josipu Joviću, prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, odnosno prvoj žrtvi Domovinskog rata, svim suborcima iz akcije te zahvalili svim braniteljima i odali počast onima koji više nisu s nama, a pridonijeli su ostvarenju stoljetnog hrvatskog sna za vlastitom državom.
POVIJEST DOMOVINSKOG RATA
PLITVICE
Pobunjenici zauzimaju Nacionalni park Plitvice, pri čemu njih 50-ak dolazi iz kninske milicije, dok su ostali domaći Srbi. Na Plitvice je krenula kolona PJ-MUP-a RH, koja je preko Koranskog mosta ušla u NP-Plitvice. Dočekali su ih Martićevci i teroristi te otvorili vatru na njih. Na autobus pun policajaca ispalili su tromblonsku minu koja nije eksplodirala. Tadašnji ministar MUP-a poslao je policajce u napad autobusom. Na svu sreću četnici nisu znali da se s tromblona trebaju skinuti osigurači, a da su to znali, svi u autobusu bi izginuli od tromblona koji je pogodio autobus. Do 10.00 hrvatska policija je odbila teroriste i uspostavila nadzor nad središtem NP-Plitvice. U ovoj akciji uhićeno je 29 terorista iz Korenice, Knina i šireg područja Like, sj. Dalmacije i ist. Slavonije, dok je jedan terorist poginuo. Od uhićenih 8 ih je bilo u odorama krajinske milicije, 21 su bili civili. Dvojica su bili čelnici SDS-a: Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a, i Borivoj Savić, tajnik IO SDS-a - Vukovar. Uhićeni teroristi sprovedeni su u Karlovac.
Tom prilikom stradao je prvi hrvatski policajac Josip Jović. Ubio ga je Mićo Milošević iz Mukinja. Srpski pobunjenici objavljuju mobilizaciju i na valovima Radio Knina pozivaju stanovnike koji posjeduju puške da osnuju dobrovoljačke odrede kako bi spriječili „hrvatsku okupaciju“. Milan Babić osuđuje „terorističku agresiju neofašističke i ustaške vlasti hrvatske države protiv srpskog naroda“ i poziva na „obranu teritorijalnog integriteta samoproglašene pokrajine“.
Vod SP-Slunj držao je pod nadzorom i blokadom prometnice Grabovac - Plitvice i Grabovac - Drežnik. Imao je i zadaću prihvatiti zarobljene pobunjenike.
Vod SP-Slunj držao je pod nadzorom i blokadom prometnice Grabovac - Plitvice i Grabovac - Drežnik. Imao je i zadaću prihvatiti zarobljene pobunjenike.
BEOGRAD
U Beogradu Borisav Jović, ne savjetujući se s kolektivnim Predsjedništvom, naređuje razmještanje nekoliko postrojbi savezne vojske. „Prešli smo Rubikon. Ni od koga više ne tražimo nikakve odluke, dejstvujemo prema potrebi na zaštiti srpskog naroda, obaveštavamo Predsjedništvo o događajima, pa kome se ne dopada, neka ide kući.“ Kao i u Pakracu početkom mjeseca, vojska zauzima položaje po naređenju iz Beograda, službeno zato da bi se postavila između sukobljenih strana, a neslužbeno da bi hrvatskim vlastima oduzela područja koja su potraživali Srbi. Na područje Plitvica oko 18 sati stigle su oklopne postrojbe JNA iz područja Slunja. Savezno Predsjedništvo donosi odluku po kojoj hrvatska policija mora napustiti Plitvice. Tuđman ne želi ići u Beograd zbog straha od uhićenja. Uvečer u Zagreb dolazi trojka iz saveznog Predsjedništva (Bulatović, Tupurkovski i Bogićević) kako bi se postigao sporazum o prekidu neprijateljstava.
U Beogradu Borisav Jović, ne savjetujući se s kolektivnim Predsjedništvom, naređuje razmještanje nekoliko postrojbi savezne vojske. „Prešli smo Rubikon. Ni od koga više ne tražimo nikakve odluke, dejstvujemo prema potrebi na zaštiti srpskog naroda, obaveštavamo Predsjedništvo o događajima, pa kome se ne dopada, neka ide kući.“ Kao i u Pakracu početkom mjeseca, vojska zauzima položaje po naređenju iz Beograda, službeno zato da bi se postavila između sukobljenih strana, a neslužbeno da bi hrvatskim vlastima oduzela područja koja su potraživali Srbi. Na područje Plitvica oko 18 sati stigle su oklopne postrojbe JNA iz područja Slunja. Savezno Predsjedništvo donosi odluku po kojoj hrvatska policija mora napustiti Plitvice. Tuđman ne želi ići u Beograd zbog straha od uhićenja. Uvečer u Zagreb dolazi trojka iz saveznog Predsjedništva (Bulatović, Tupurkovski i Bogićević) kako bi se postigao sporazum o prekidu neprijateljstava.
KORENICA
U poruci tzv. "savjeta za narodnu obranu Titove Korenice", upućenoj Predsjedništvu SFRJ i saveznom SUP-u nakon intervencije hrvatske policije na Plitvicama, stoji da su razočarani "kašnjenjem" JNA.
