Ljeto 1993. godine zauvijek je ostavilo dubok i bolan trag u kolektivnom sjećanju Hrvata kakanjsko-sutješkog kraja. Na blagdan sv. Ante Padovanskog, 13. lipnja, dogodila se jedna od najvećih tragedija za hrvatski narod u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Toga dana bošnjačke postrojbe protjerale su gotovo 14.000 Hrvata s područja općine Kakanj, a do kraja rata taj se broj povećao na više od 25.000 prognanika. Uništeno je 34 hrvatska sela, poginula su 103 hrvatska branitelja te 22 civila. Prema podacima udruga proisteklih iz Domovinskog rata, broj Hrvata u ovom kraju smanjen je za čak 82%, što predstavlja gotovo potpuno zatiranje jednog naroda s njegovih višestoljetnih ognjišta.
Kako bi očuvali sjećanje na ove bolne događaje i odali počast svim stradalima, Udruge proistekle iz Domovinskog rata HVO HR HB općine Kakanj, u suradnji s Franjevačkim samostanom u Kraljevoj Sutjesci, organizirale su dostojanstvenu komemoraciju. Središnji događaj bila je sveta misa zadušnica u samostanskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja, koju je predvodio župni vikar fra Danijel Lukić, uz koncelebraciju gvardijana samostana fra Bone Tomića.
Kako bi očuvali sjećanje na ove bolne događaje i odali počast svim stradalima, Udruge proistekle iz Domovinskog rata HVO HR HB općine Kakanj, u suradnji s Franjevačkim samostanom u Kraljevoj Sutjesci, organizirale su dostojanstvenu komemoraciju. Središnji događaj bila je sveta misa zadušnica u samostanskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja, koju je predvodio župni vikar fra Danijel Lukić, uz koncelebraciju gvardijana samostana fra Bone Tomića.
U svojoj nadahnutoj propovijedi fra Danijel je naglasio kako ova obljetnica nije samo sjećanje na prošlost, već i poziv na očuvanje identiteta, vjere i istine: „Danas, 32 godine nakon što je zlo protutnjalo ovim krajevima, okupljeni smo ne samo da tugujemo, nego da ponovno potvrdimo svoj zavjet: ne zaboraviti. Ne dopustiti da nas zlo oblikuje. Biramo ljubav, biramo Krista.“
Posebno je upozorio na suvremene prijetnje koje više ne dolaze u obliku oružja, već se očituju kroz ignoriranje, administrativne prepreke i razne pritiske koji nastoje potisnuti kršćanske vrijednosti i hrvatski narod iz javnog prostora, kulturne baštine i vlastitog kolektivnog pamćenja.
Nakon misnog slavlja, na središnjem spomen-obilježju u Kraljevoj Sutjesci položeni su vijenci i zapaljeni lampaši u znak poštovanja prema žrtvama. Tijekom ceremonije pročitana su imena svih poginulih hrvatskih branitelja i civila s područja općine Kakanj - čin sjećanja, ali i duboke zahvalnosti za njihovu žrtvu koja je utkana u temelje opstanka hrvatskog naroda na ovim prostorima.
Komemoraciji su nazočili brojni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH, kao i predstavnici braniteljskih i civilnih udruga, čime su pokazali zajedništvo i odlučnost u očuvanju povijesne istine i digniteta Domovinskog rata. Među nazočnima bili su i članovi 8. Podružnice - Središnja Bosna MKVC u BiH, koji redovito sudjeluju u događanjima kojima se čuva sjećanje na hrabre branitelje i stradale civile.
Ovakvi susreti i komemoracije ne služe samo kao spomen na prošlost, već i kao snažna poruka budućim generacijama - da zlo nikada više ne smije imati posljednju riječ, da istina mora biti temelj mira, a sjećanje zalog dostojanstvene budućnosti.